Izindaba ezimnandi kumakhasimende kwehla imalimboleko
WUTHOBILE ZWANE
IBHANGE lomBuso liphinde lehlisa umthwalo osemahlombe abathengi ngesikhathi lehlisa imalimboleko ngo-25 basis points izolo.
Umphathi weBhange lomBuso uMnu uLesetja Kganyago uthe ikomiti elinquma ngemalimboleko livotele ukuthi imalimboleke yehle isuka ku-25 basis points, iye ku-7%. Loku kusho ukuthi inzalo ekhokhwa ngabantu ababoleka imali emabhange izoqala ku-10,5%.
Ekhuluma ePitoli, uthe isimo somnotho emhlabeni asihambi kahle njengoba iMelika inyusa intela eyikhokhisa izimpahla zakwamanye amazwe ezidayisa khona. Uthi nomnotho waseNingizimu Afrika ngeke ukhule kahle ngenxa yezinto ezenzeka emnothweni womhlaba.
FUNDA NALAPHA: https://www.umbele.co.za/2025/02/17/abaholi-abasukume-banganqeni-ukugxekwa-ngabanezinye-izinhloso-kganyago/
“Wonke amabhange ombuso awayishintshanga imalimboleko yawo ngenxa yezinkinga ezisemnothweni. EMelika izinto azihambi kahle ngenxa yokuthi amandla emali angaphansi kwengcindezi yokunyuswa kwentela yezimpahla ezivela kwamanye amazwe. EYurophu nakhona abayishintshanga imalimboleko. Sibone umnotho wethu ngekota yokuqala ukhula ngo-0.1%. Vele ngoMeyi sasishilo ukuthi umnotho ngeke ukhule kahle,” kusho yena.
Isazi somnotho esizimele uNkk u-Elize Kruger sithe besikulindele ukuthi imalimboleko yehle ngalolu hlobo.
“Imininingwane yokwehla kwamandla emali ngoJuni ikhombisa ukuthi ukwehla kwamandla emali kusalawuleka eNingizimu Afrika. Amandla emali abewu-3% kusuka ku-2,8% ngoMeyi. Kusephansi kakhulu ku-3% kuya ku-6% okalwe yiBhange lomBuso. Nginethemba lokuthi lisazoyehlisa imalimboleko ngomunye u-25 basis points uma umnotho usesimweni esihle,” kusho yena.
I-First National Bank (iFNB) izokwehlisa inzalo ekhokhwa amakhasimende ayo ngo-0,25% kusukela namhlanje.
Isikhulu esiphezulu eFNB uMnu uHarry Kellan sithe: “Isinqumo seBhange lomBuso sifike ngesikhathi esihle ngoba sizosiza imindeni ukuthi ibenemali yokufeza ezinye izidingo. Sizolwa nomphumela omubi ongase ulethwe wukunyuka kwentela yezimpahla ezidayisa eMelika emnothweni wethu. Sizobe siwubona nangonyaka ozayo umphumela wale ntela.”
Usomnotho waseFNB uNkk uMamello Matikinca-Ngwenya uthe: “Nakuba bebesilindele lesi sinqumo kodwa ukungaboni ngaso linye kwamazwe ngenxa yentela, izingxabano kwamanye amazwe bekungenza iBhange lomBuso lithathe esinye isinqumo. Isimemezelo elisenzile siqhakambisa ukugxila kweBhange lomBuso ezimweni ezenzeka ezweni.”
Inhloko yeMacro-economic Research eStandard Bank uDkt u-Elna Moolman ithe isinqumo seBhange lomBuso sihambisana kakhulu nobekulindelwe ngabahlaziyi.
Uthe iBhange lomBuso manje selishintshe ukugxila ekusondezeni ukwehla kwamandla emali eduze kwesikali esiphakathi kuka-3% no-6%.
Kubantu abakhokheli izindlu lesi sinqumo siyizindaba ezimnandi njengoba inhloko ye-Home Services eStandard Bank uMnu uToni Anderson ithe kufanele baxhumane namabhange abo ukuze abeke isikweletu endaweni eyodwa, phecelezi i-fixed rate.
“Kubalulekile ukuthi ucele ibhondi yakho ukuthi ime ndawonye ngoba loku kuzokwenza isikweletu sakho singanyuki noma ngabe iBhange lomBuso linquma ukuyinyusa imalimboleko ngokuzayo,” kweluleka yena.
U-Anderson uthe kolunye uhlangothi ukumisa isikweletu sendlu ndawonye kungenza ukuthi ukhokhe imali eningi uma imalimboleko yehla futhi.
“Yingakho sigqugquzela amakhasimende ethu ukuthi abenezinhlelo ezicacile zemali ukuze azi ukuthi azokwazi yini umelena nezimo eziguqukayo. Loku yikona okukutshela ukuthi kufanele ucele ukuthi ibhondi ibekwe endaweni eyodwa noma kufanele ume ulinde isinqumo esilandelayo,” kusho u-Anderson.

